edu.lom.hr

Ekonomist Jim O’Neill, po nalogu britanske vlade, proveo je dvogodišnje istraživanje o otpornosti bakterija na antibiotike te je njegovo istraživanje objavljeno u izvještaju “Review on antimicrobal resistance”. Rezultati tog istraživanja su opisani na sljedeći način: “Ako se ne nađu proaktivna rješenja kojima bi se usporio razvoj otpornosti bakterija na antibiotike, do 2050. godine od infekcija će umirati 10 milijuna ljudi godišnje, a financijski gubici će se brojiti u milijardama američkih dolara”.

Neučinkovitost antibiotika znatno povisuje rizike postupaka kao što su operacije na crijevima, carski rez, zamjena zgloba, ali i rizike kod liječenja kojim se oslabljuje imunološki sustav (posebice kemoterapija).

Na temelju O’Neillovog istraživanja predlaže se osnivanje globalnog fonda iz kojeg bi se financiralo istraživanje novih antibiotika, budući da već nekoliko desetljeća nisu predstavljeni novi antibiotici koji bi nadomjestili stare, već sada neučinkovite u borbi s bakterijama. Isto tako, upozorava se da nove antibiotike treba koristiti mudro i samo kada je nužno, kako bakterije ne bi iznova prebrzo razvile otpornost.

Osim razvoja novih antibiotika O’Neill predlaže i snažniji razvoj bržih dijagnostičkih testova, s ciljem da u budućnosti svaki liječnik svaku infekciju prije propisivanja antibiotika potvrdi testom.

Savjetuje se da se odmah započne s globalnim osvješćivanjem ljudi. Ako će ljudi biti upoznati s problematikom i uzrocima rastuće otpornosti bakterija, smanjit će se i značajno ograničiti zahtjevi za neopravdanom primjenom antibiotika u zdravstvu.

Poboljšanje sanitarno-higijenskih uvjeta u borbi s infekcijskim bolestima još uvijek je najznačajnija stavka protiv razvoja antimikrobne otpornosti. Dostatno smanjenje uporabe antibiotika moglo bi se još neko vrijeme očuvati učinkovitost nekih antibiotika. O’Neill ističe da države moraju početi nadzirati upotrebu antibiotika u svim područjima i sistematično prikupljati podatke.

Mjere u borbi protiv otpornosti bakterija:

• Osvješćivanje javnosti

• Smanjenje uporabe antibiotika

• Nadzor nad uporabom antibiotika i prikupljanju podataka o otpornosti bakterija

• Ulaganje u ljudske resurse

• Osnivanje globalnog fonda za financiranje istraživanja

• Poboljšanje sanitarno-higijenskih uvjeta

• Poticanje na cijepljenje i alternativne metode liječenja i sprječavanje infekcija

• Razvijanje brzih dijagnostičkih testova za potvrđivanje uzroka infekcija

• Razvijanje novih antibiotika

• Uspostavljanje međunarodne organizacije za implementaciju mjera

Izvor: Jasmina Vugec Mihok, mag. Pharm., “Prijeti li nam rat s mikrobima”, Pharmabiz, studeni 2016.