edu.lom.hr

Zadnjih desetljeća došlo je do eksplozije u korištenju probiotika bilo da se radi o zdravim ljudima koji ih koriste kao dodatke prehrani radi poboljšanja zdravlja ili onih koji ih koriste u liječenju raznih bolesti. Iako je već neko vrijeme poznato kako razni sojevi probiotika mogu imati različite zdravstvene učinke te kako je za njihovo djelovanje potreban dovoljan broj bakterija, izbor soja i doze probiotika se najčešće prepušta samom pacijentu. Sukladno porastu u njihovom korištenju, zadnjih je godina značajno porastao i broj istraživanja o učinku različitih sojeva probiotika na određena zdravstvena stanja, a dostupno je i više smjernica o upotrebi probiotika koje daju upute o tome kada koristiti koje preparate i u kojoj dozi. 

Navodimo neke od dostupnih smjernica novijih datuma:

• Globalne smjernice o probioticima i prebioticima Svjetske gastroenterološke organizacije (World Gastroenterology Organisation – WGO), 2017.
  
• Upute radne grupe za probiotike i prebiotike Europskog društva za pedijatrijsku gastroenterologiju, hepatologiju i prehranu (ESPGHAN) o korištenju probiotika za prevenciju proljeva povezanog s upotrebom antibiotika kod djece (JPGN, 2015.)
  
• Upute radne grupe za probiotike i prebiotike ESPGHAN-a o upotrebi probiotika u akutnom gastroenteritisu (JPGN, 2014.)
  
• Praktične smjernice Europskog društva za gastroenterologiju u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (ESPCG) o upotrebi probiotika u terapiji simptoma donjeg gastrointestinalnog sustava u kliničkoj praksi (Aliment Pharmacol Ther, 2013.)
  

Probiotici su živi mikroorganizmi koji imaju zdravstveno korisni učinak na domaćina kada se primjene u adekvatnim količinama. Prebiotici su, s druge strane, selektivno fermentirani sastojci koji rezultiraju specifičnim promjenama u sastavu i/ili aktivnosti crijevne mikrobiote te na taj način imaju koristan učinak na zdravlje domaćina. Prebiotici su uglavnom dijetetske tvari (npr. inulin, oligofruktoza, laktuloza i dr.) koje domaćin ne može probaviti, a svoj učinak ostvaruju pozitivnim utjecajem na nativne blagotvorne mikrobe u crijevu. Sinbiotici su proizvodi koji sadrže i probiotike i prebiotike.

Iako neki mehanizmi djelovanja mogu biti zajednički različitim sojevima probiotika (način na koji dovode do rezistencije kolonizacije, reguliraju prolaz crijevnog sadržaja, normaliziraju narušenu mikrobiotu crijeva), neki će sojevi imati jedinstvena svojstva koja objašnjavaju njihovu neurološku, imunološku ili antimikrobnu aktivnost. Iz tog će razloga vjerojatno veći broj istraženih sojeva probiotika u adekvatnim količinama biti primjeren za poticanje probavnog zdravlja kod zdravih ljudi. Međutim, učinci probiotika u određenim zdravstvenim stanjima specifični su za soj te se sigurnost i klinički učinak jednog soja ne bi trebali primjenjivati na druge sojeve. Stoga bi preporuke o korištenju probiotika trebale biti temeljene na dokazanom učinku specifičnog soja u istraživanjima na ljudima. 

Prema Svjetskoj gastroenterološkoj organizaciji, neka od stanja kod kojih su probiotici pokazali pozitivan učinak jesu:

• Liječenje akutnog proljeva (pokazalo se da neki sojevi probiotika mogu skratiti trajanje infektivnog akutnog proljeva kod djece za približno 1 dan)
  
• Prevencija akutnog proljeva 
  
• Prevencija proljeva povezanog s korištenjem antibiotika 
  
• Prevencija Clostridium difficile proljeva
  
• Prevencija zračenjem – induciranog proljeva
  
• Eradikacija Helicobacter pylori infekcije (smanjuju nuspojave terapije)
  
• Prevencija i liječenje hepatalne encefalopatije
  
• Bolji imunološki odgovor
  
• Upalne bolesti crijeva (opisan je pozitivan učinak u prevenciji egzacerbacije i liječenju pouchitisa i ulceroznog kolitisa ali nema još dovoljno dokaza da su probiotici korisni u održavanju remisije Chronove bolesti)
  
• Sindrom iritabilnog crijeva
  
• Kolike
  
• Malapsorbcija laktoze
  
• Nekrotizirajući enterokolitis
  
• Nealkoholna masna bolest jetre
  

Također, novi dokazi pokazuju kako crijevni mikrobi mogu imati učinke izvan gastrointestinalnog trakta pa je tako pokazano kako probiotici mogu smanjiti bakterijsku vaginozu, spriječiti atopijski dermatitis kod dojenčadi, smanjiti broj oralnih patogena i karijesa te smanjiti incidenciju i trajanje učestalih infekcija gornjeg respiratornog trakta. Učinak probiotika tijekom perinatalnog razdoblja na prevenciju alergijskih bolesti doveo je do toga da Svjetska organizacija za alergije donese preporuku da žene u obiteljima s visokim rizikom za alergijske bolesti koriste probiotike za vrijeme trudnoće, dojenja i odvikavanja od dojke. 

Potpuni popis sojeva koji su se pokazali učinkovitima u liječenju određenih zdravstvenih stanja s adekvatnim dozama može se naći u smjernicama WGO-a, a ovdje ćemo navesti samo nekoliko primjera koji bi mogli biti od koristi u liječenju trenutno prisutnih ljetnih proljeva u ordinacijama obiteljske medicine:

WGO za liječenje akutnog proljeva kod odraslih preporuča:

Lactobacillus paracasei B21060 ili Lactobacillus rhamnosus GG u dozi od 10⁹ kolonizirajućih jedinica (engl. Colony forming units – CFU) dva puta dnevno

ili

Saccharomyces boulardii CNCM I-745 10⁹CFU u kapsuli od 250 mg 2x dnevno

U liječenju akutnog gastroenteritisa kod djece ESPGHAN snažno preporučuje korištenje sojeva:

Lactobacillus GG u dozi ≥ 10¹⁰CFU dnevno kroz 5-7 dana

ili

Saccharomyces boulardii 250-750 mg/dan kroz 5-7 dana

Uz slabiju preporuku mogu se koristiti i L.reuteri DSM 17938 10⁸ do 4x10⁸ kroz 5-7 dana te L.acidophilus LB (inaktiviran vrućinom) u minimalno 5 doza od 10¹⁰ CFU kroz 48h do najviše 9 doza od 1010 CFU kroz 4.5 dana. Dok za ostale sojeve nema dovoljno dokaza za preporuku, ESPGHAN ne preporučuje korištenje Enterococcus faecium SF68 kod djece s akutnim gastroenteritisom radi sigurnosnih razloga s obzirom da je ovaj soj mogući primatelj gena za rezistenciju na vankomicin.

Prema ESPCG-u, ukoliko se koriste u terapiji kroničnih gastrointestinalnih stanja probiotici bi se trebali uzimati najmanje 4 tjedna dok bi doza trebala biti temeljena na dostupnim dokazima i preporukama proizvođača. Sojevi bi se trebali birati prema simptomima pacijenta, kliničkoj indikaciji i dostupnim dokazima  (npr. određeni sojevi djeluju na pojedine simptome sindroma iritabilnog crijeva a niti jedan soj ne može umanjiti sve simptome).

Iako probiotici generalno imaju dobar sigurnosni profil kod inače zdravih ljudi (bez imunoloških ili drugih težih podležećih bolesti), u svjetlu nadolazećih dokaza treba uzeti u obzir da su u liječenju određenih zdravstvenih stanja ili čak simptoma pojedine bolesti različiti sojevi pokazali različite učinke. Stoga nije više dovoljno prepustiti pacijentu izbor soja i doze probiotika već liječnici trebaju svojim pacijentima dati jasne upute o soju, dozi i trajanju terapije temeljene na dokazanoj učinkovitosti kod pojedinih zdravstvenih stanja.

IZVORI:

• World Gastroenterology Organisation. World Gastroenterology Organisation Global Guidelines - Probiotics and prebiotics. Dostupno na URL: http://www.worldgastroenterology.org/guidelines/global-guidelines/probiotics-and-prebiotics/probiotics-and-prebiotics-english Pristupljeno 14.07.2017.
  
• Szajewska H, Berni Canani R, Guarino A et al, on behalf of the ESPGHAN Working Group for Probiotics/Prebiotics. Probiotics for the Prevention of Antibiotic-Associated Diarrhea in Children. JPGN. 2015;62:495-506.
  
• Szajewska H, Guarino A, Hojsak I et al, on behalf of the ESPGHAN Working Group for Probiotics and Prebiotics. Use of Probiotics for Management od Acute Gatroenteritis: A Position Paper by the ESPGHAN Working group for Probiotics and Prebiotics. JPGN. 2014;58:531-539.
  
• Hungin AP, Mulligan C, Pot B et al, European Society for Primary Care Gastroenterology. Systematic review: probiotics in the management of lower gastrointestinal symptoms in clinical practice – an evidence-based international guide. Aliment Pharmacol Ther. 2013;38(8):864-86.