Dijastolički tlak je vrijednost izmjerena između dva otkucaja, kada se u dijastoli srce puni krvlju i sprema za novi otkucaj. Ukoliko ta vrijednost tlaka iznosi više ili jednako od 90mmHg uz normalan sistolički tlak (ispod 140mmHg), govorimo o izoliranoj dijastoličkoj hipertenziji.
Uzroci porasta dijastoličkog tlaka mogu biti sekundarne hipertenzije poput renovaskularne ili primarnog hiperaldosteronizma. Od drugih uzroka izolirane dijastoličke hipertenzije spominje se trovanje 'čarobnim gljivama' koje sadrže psihoaktivne tvari. Naravno, najčešći uzrok je idiopatski a rizični faktori za razvoj uključuju pušenje, alkohol, mlađu dob, muški spol, povećan BMI i smanjenu fizičku aktivnost (The Framingham Heart Study).
ZAŠTO JE OVE PACIJENTE VAŽNO PREPOZNATI?
U Lancetu je 2014.godine objavljen pregledni članak na 1.25 milijuna ljudi a odnosio se na rizike koje imaju pacijenti s hipertenzijom uopće. Zaključeno je da izolirana sistolička hipertenzija znači povećan rizik za koronarnu bolest srca, jednako kao i za hemoragijski moždani udar, dok se izolirana dijastolička hipertenzija veže za povećan rizik nastanka aneurizme abdominalne aorte.
U praksi nam ovakvi pacijenti mogu promaknuti. Pacijenti najčešće nisu zabrinuti ako izmjere viši samo dijastolički tlak, često ga i zanemare. U mjerenjima općenito se više pažnje pridaje sistoličkom tlaku. Imajući to na umu, dijastoličku hipertenziju je potrebno prepoznati- jer ju treba liječiti!
KAKO SE LIJEČI?
S obzirom da dijastoličku hipertenziju, prema literaturi, često imaju mlađi muškarci koji puše i konzumiraju alkohol, prva terapijska intervencija se sastoji od promjene životnog stila. Ukoliko se prelazi na medikamentozno liječenje, literatura ne nudi jednoznačan odgovor, te se izbor lijeka svodi na bilo koju skupinu antihipertenziva, ovisno o pacijentovim pridruženim stanjima i načinu života. Ipak, najčešće se govori o ACE inhibitorima, vjerojatno radi svog dugoročno benefitnog učinka.
Za kraj, podsjetimo se 'cut off' vrijednosti za dijagnosticiranje arterijske hipertenzije ovisno o načinu mjerenja.
| TABLICA 8. Granične vrijednosti (mm Hg) za postavljanje dijagnoze arterijske hipertenzije ovisno o primijenjenoj metodi mjerenja arterijskoga tlaka. | ||
| Način mjerenja | Sistolički arterijski tlak | Dijastolički arterijski tlak |
| Ordinacija ili klinika | 140 | 90 |
| KMAT– 24 sata prosjek | 130 | 80 |
| KMAT– dan prosjek | 135 | 85 |
| KMAT– noć prosjek | 120 | 70 |
| Kućno mjerenje (MATS) | 130 - 135 | 85 |
(tablica preuzeta iz Medixa broj 127/128, listopad/studeni 2017. suplement 1)
Izvor: www.escardio.org/guidelines
