edu.lom.hr

Krpeljni meningoencefalitis (KME) je bolest središnjeg živčanog sustava uzrokovana virusom krpeljnog meningoencefalitisa koji pripada skupini Flaviviridae.   

S obzirom na sezonsku aktivnost krpelja bolest također ima sezonsko kretanje, najviše slučajeva javlja se u doba najveće aktivnosti krpelja, od proljeća do rane jeseni. 

Prema podacima zdravstveno-statističkog ljetopisa HZJZ-a, u Hrvatskoj se svake godine zabilježi prosječno 25 slučajeva KME-a, od toga je zabilježen samo jedan smrtni slučaj (2008. godine).

KME je  bolest povezana uz prirodno žarište krpelja odnosno javlja se na područjima u kojima obitavaju krpelji, u Hrvatskoj KME vežemo uz područja:

1. Koprivničko-križevačke županije

2. Međimurske županije 

3. Krapinsko-zagorske županije 

4. Bjelovarsko-bilogorske županije 

5. Područje Zagreba* (obronci Medvednice) 

6. Gorski kotar *

*područja u kojima su zabilježeni slučajevi KME-a, niskovalentna žarišta s malim brojem oboljelih

Klinička slika 

Inkubacija KME prosječno traje 7 do 14 dana. Bolest karakterizira bifazični tijek. U prvoj viremijskoj fazi javlja se povišena tjelesna temperatura, umor te bolovi u mišićima i zglobovima. Nakon prve faze slijedi prekid simptoma u trajanju 4 do 10 dana nakon čega se javlja neurološka faza bolesti. Neurološke manifestacije KME-a imaju širok raspon od blagog meningitisa do teškog encefalitisa koji može biti udružen s mjelitisom i akutnom flakcidnom paralizom. Ne postoji specifično liječenje KME-a osim suportivnog. 

Cjepivo

Cijepljenje protiv KME-a preporučuje se visoko rizičnim osobama, odnosno onima koji rekreativno ili profesionalno puno vremena provode u prirodi u rizičnim područjima (šumari, planinari, lovci i dr.).  

U Europi su dostupna dva oblika inaktiviranog cjepiva – FSME-IMMUN (TicoVAc, Pfizer, Francuska) koje je dostupno u Hrvatskoj i Encepur (GlaxoSmithKline, Njemačka). Imunološka ispitivanja provedena na navedenim cjepivima ukazuju da cjepivo osigurava zaštitu protiv sva tri tipa KME-a.  Učinkovitost cijepljena je visoka (>95%), neuspješna zaštita je iznimno rijetke te je uglavnom zabilježena kod osoba starijih od 50 godina. 

Cijepljenje se provodi u 3 doze s docjepljivanjem svake 3 godine. Cjepivo protiv KME-a je inaktivirano te postoje dva oblika – cjepivo za djecu od 1 do 15 godina  i cjepivo za odrasle. Preporučuje se započeti s prvom dozom u zimskim mjesecima kako bi se postigla adekvatna zaštita, nakon mjesec dana se daje druga doza cjepiva te nakon 9 mjeseci do godinu dana se daje 3. doza (4).  Zatim se docjepljuje svake 3 godine.

Cijepljenje se ne provodi na trošak HZZO-a te pojedinačna doza cjepiva iznosi oko 270 kn.

Davanje visokih doza protutijela KME kao postekspozicijska profilaksa nakon uboda krpelja u zapadnoj Europi se više ne preporučuje jer nije dokazan koristan učinak ove vrste imunizacije iako se u Rusiji povremeno primjenjuje.

Zaključak

Iako KME ne predstavlja veliki javnozdravstveni problem važno je biti upoznat s rizičnim područjima te mogućnostima prevencije osobito zbog visoke učinkovitosti cjepiva. Osim cjepiva ne smijemo zaboraviti i ostale načine prevencije KME-a odnosno uboda krpelja kao što su: prikladna odjeća prilikom boravka u prirodi, repelenti za izbjegavanje uboda krpelja te pregled tijela nakon boravka u prirodi.

Literatura:

1.  Arthropod-borne encephalitides - UpToDate [Internet]. [cited 2020 Jul 17]. Available from: https://www.uptodate.com/contents/arthropod-borne-encephalitides?search=tick%20borne%20encephalitis&source=search_result&selectedTitle=1~20&usage_type=default&display_rank=1#H16

2.  Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis za 2018. – tablični podaci [Internet]. [cited 2020 Jul 17]. Available from: https://www.hzjz.hr/hrvatski-zdravstveno-statisticki-ljetopis/hrvatski-zdravstveno-statisticki-ljetopis-za-2018-tablicni-podaci/

3.  Krpeljni meningoencefalitis [Internet]. PLIVAzdravlje. [cited 2020 Jul 17]. Available from: http://www.plivazdravlje.hr/aktualno/clanak/25072/Krpeljni-meningoencefalitis.html

4.  Krpelji i bolesti koje najčešće prenose u Hrvatskoj te preventivne mjere zaštite od krpelja [Internet]. [cited 2020 Jul 17]. Available from: https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-zarazne-bolesti/krpelji-i-bolesti-koje-najcesce-prenose-u-hrvatskoj-te-preventivne-mjere-zastite-od-krpelja/

5.  Vodopija R, Sokol K, Vojvodić D, Pem Novosel I, Gregurić Beljak Ž, Baranj N. Trebamo li se bojati krpelja? Infektološki Glas. 2018;38(1):9–17.