edu.lom.hr

S obzirom na opsežne promjene uvjeta i načina rada liječnika obiteljske medicine (LOM-a) od početka pandemije COVID-19, Hrvatsko društvo obiteljskih doktora je provelo anketu među ovom skupinom liječnika. Cilj je bio istražiti karakteristike rada LOM-a u okviru pandemije COVID-19 te kvalitetu suradnje s drugim strukama.

Provedena je anonimna online anketa među liječnicima obiteljske medicine u Hrvatskoj, a koja je bila dostupna za ispunjavanje od 19. do 29. rujna 2020. godine. Poziv za ispunjavanje ankete poslan je e-poštom članovima Hrvatskog društva obiteljskih doktora Hrvatskoga liječničkog zbora (HDOD-HLZ), a poziv za ispunjavanje proširen je i društvenim mrežama u grupama obiteljskih liječnika. 

Upitnik je ispunilo 368 ispitanika, od čega 299 (81,3 %) žena. Među ispitanicima njih 55,4 % (n = 204) specijalisti su obiteljske medicine (OM), 29,9 % (n = 110) liječnici OM bez specijalizacije te 14,7 % (n = 54) specijalizanti OM-a.

Iz rezultata izdvajamo odgovore o opterećenju ambulanti u zadnjih 14 dana rada, pa je tako 56,2% ispitanika u navedenom razdoblju ostvarilo 80 ili više kontakata s pacijentima dnevno, 50 – 79 kontakata dnevno ostvarilo je 34 % ispitanika, a samo 9,8 % ispitanika imalo je manje od 50 kontakata. Samo je 26,6 % ispitanika navelo da stigne redovito pratiti sve smjernice Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ). U pogledu smjernica HZJZ-a o prioritetima za testiranje na SARS-CoV-2 virus ispitanici su, njih 45,1 %, naveli da su one nedorečene i neprimjenjive u praksi, njih 37,8 % navelo je da su smjernice jasne, ali neprimjenjive u praksi obiteljskog liječnika, dok je samo 17,1 % ispitanika procijenilo navedene smjernice jasnima i praktično primjenjivima. Problematika vezana uz smjernice HZJZ-a očituje se i u odgovorimo na slijedeće pitanje:

Suradnju s drugim strukama 60,6 % ispitanika procijenilo je neadekvatnom, jer smatraju da kolege ne cijene dovoljno rad obiteljskih liječnika te im prebacuju zadatke bez adekvatnog konsenzusa. Kao uglavnom korektnu, suradnju s drugim strukama procijenilo je 35,9 % ispitanika, a kao adekvatnu sa svim ostalim strukama procijenilo je 3,5 % ispitanika.

U suradnji s epidemiolozima 35,6 % ispitanika uglavnom nije imalo problema, 40,2 % ispitanika imalo je problema jer ih nisu mogli dobiti na telefon ili e-poštom, a 24,2 % ispitanika od epidemiologa je dobivalo dvosmislene upute. 

Zaključno, liječnici obiteljske medicine i dalje su opterećeni velikim brojem dnevnih kontakata s pacijentima za trajanja pandemije COVID-19, odnosno rade svoj posao i skrbe za svoje bolesnike pružajući kontinuitet skrbi unatoč pandemiji. U isto vrijeme, čini se da većina liječnika obiteljske medicine smjernice koje dobiva od HZJZ-a procjenjuje kao neprimjenjive u praksi u svojem svakodnevnom radu. Nedorečenost smjernica HZJZ-a podržava visoka podijeljenost liječnika obiteljske medicine u pogledu kriterija kojima se koriste pri postavljanju indikacije za testiranje na SARS-CoV-2 virus. Očito je da je utjecaj pandemije na sustav zdravstvene zaštite doveo i do problema u suradnji s drugim strukama, a kao poseban problem liječnici obiteljske medicine ističu nedostupnost epidemiologa. Kao najbrojnija struka među liječnicima, liječnici obiteljske medicine pokazali su visoku razinu odgovornosti i profesionalnosti uz održanu dostupnost skrbi svojim pacijentima cijelo vrijeme trajanja pandemije. S ciljem optimalne i učinkovite borbe s pandemijom COVID-19 u budućnosti, ova bi struka trebala imati priliku sudjelovati u kreiranju uputa koje zadiru u područje rada obiteljskog liječnika.

Napomena: detaljnije rezultate ankete možete pogledati na XX. Digitalnom Kongresu HDOD-HLZ-a na našoj edukativnoj platformi.