edu.lom.hr

Odlazak liječnika iz Hrvatske postao je jedan od najvećih medicinskih problema naše zemlje danas. Prema podatcima HLK iz Hrvatske je otišlo ili će otići 1167 liječnika. Istraživanja pokazuju da su liječnici u ranim i srednjim stadijima svoje karijere najnezadovoljniji trenutnom situacijom, a što za posljedicu ima davanje otkaza i odlazak u inozemstvo.

Nezadovoljstvo liječnika dovodi u konačnici do sindroma izgaranja (burnout), koji za posljedicu ima odlazak iz struke ili države, a kod starijih liječnika dovodi do prijevremenog umirovljenja. Rezultati također pokazuju da nezadovoljstvo liječnika dovodi do većeg broja medicinskih grešaka i pružanja suboptimalne zdravstvene zaštite pacijentima. Sve to zajedno ima za posljedicu odlazak u inozemstvo radi pronalaženja boljih radnih uvjeta. 

Organizacijski čimbenici i radni uvjeti pokazuju se kao najbitniji faktori u razvoju nezadovoljstva kod liječnika. Istraživanje koje je provedeno od strane HLK u ožujku 2016. godine, na uzorku od 1496 liječnika pokazalo je iduće, zabrinjavajuće rezultate. Čak 63% liječnika smatra kako su mladi liječnici i liječnice u Hrvatskoj u podređenom položaju u odnosu na kolege u drugim zemljama EU.

 58,3% ispitanika reklo je da bi napustilo Hrvatsku ako se za to ukaže prilika, a njih 48,9% dalo je isti odgovor u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. 74% ispitanika smatra da bi u inozemstvu pronašli bolje uvjete rada, 67% smatra da su zdravstveni sustavi uređeniji vani nego u RH, a 62% misli da bi vani lakše napredovali i imali veću mogućnost stručnog usavršavanja. Čak 38% specijalizanata nije uopće zadovoljno načinom rada njihovih mentora na specijalizaciji dok ih je još 10% djelomično nezadovoljno radom njihovih mentora. 

Umjesto od svojih mentora, gotovo 60% ispitanika je izjavilo da je najviše znanja steklo od drugih kolega, a njih samo 7,9% od mentora, dok je preostalih 32,1% ispitanika reklo da je najviše znanja steklo samostalno. 35,9% ispitanika u potpunosti se nije složilo sa tvrdnjom da su u sklopu specijalizacije obavili sve potrebne stavke programa specijalizacije, a čak 50,1% ispitanika tvrdi da im se u specijalističku knjižicu upisuju znanja i vještine nevezano uz to jesu li ih stvarno obradili na specijalističkom usavršavanju ili ne.

Iz ovog istraživanja lako je izvući zaključke da nezadovoljstvo liječnika itekako utječe na kvalitetu zdravstvene skrbi, a posljedično dovodi do odlaska liječnika iz Hrvatske. Kao što smo već i naveli organizacija sustava i radni uvjeti, poput visine plaće, najbitniji su čimbenici zadovoljstva liječnika, dok kod specijalizanata velik utjecaj imaju i kvaliteta edukacije i specijalističkog usavršavanja. Ovi rezultati morali bi se uzeti u obzir pri izradi novih reformi zdravstvenog sustava, jer se samo tako može zaustaviti odljev liječnika u inozemstvo.

Izvor: Dragan Soldo, dr. med,, Vanja Pintarić Japec, dr. med. specijaliozantica obiteljske medicine,  “Zašto je bitno (ne)zadovoljstvo mladih liječnika”, XVI. HDOD kongres, Opatija, 2016.