edu.lom.hr
Nacrt prijedloga pravilnika o izmjenama i dopunama pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medicine iz obiteljske medicine
U tijeku je izmjena Pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medicine iz obiteljske medicine iz 2011. godine, a koja je tekstom ujednačena s nedavno donesenim Pravilnikom za sve druge specijalizacije.
Nadamo se će Pravilnik biti polazna točka obnove modela specijalističkog usavršavanja doktora obiteljske medicine, koji je prestankom projekta „Usklađivanje djelatnosti opće/obiteljske medicine s europskim standardima“ iz 2015. godine gotovo prekinut, a opstao je samo zahvaljujući viziji pojedinih ravnatelja domova zdravlja.
Ako očito nije moguće da budemo dio zajedničkog Pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medicine vjerujemo da je moguće iskoristiti ovaj trenutak kao polaznu točku za centralno, nacionalno planiranje specijalizacije iz obiteljske medicine sukladno potrebama.
Prema službenim podacima HZZO-a, u obiteljskoj medicini u RH radi nešto manje od 50% specijalista obiteljske medicine, a do 2021. godine prema dobnom kriteriju od 65 godina u mirovinu odlazi nešto manje od 500 kolega. S obzirom na ono što zdravstveni sustav od nas očekuje, jasno je da iznimno kompleksnu skrb za bolesnike, koja sa sobom vuče ogromnu odgovornost, ne može na sebe preuzeti liječnik s bazičnom edukacijom koju je stekao na Medicinskom fakultetu. Upravo iz tih razloga se mora djelovati hitno u smislu da se raspiše natječaj i osiguraju sredstva za specijalizacije iz obiteljske medicine na nacionalnoj razini te postaviti specijalizaciju kao temelji uvjet za nositelja ambulante za sve nove liječnike koji ulaze u sustav uz razuman vremenski rok prilagodbe.
Ono što je možda najveća zamjerka novom Pravilniku je činjenica da neće vrijediti retrogradno. Naime, iako je očito financijski povoljniji za specijalizante od važećeg Pravilnika, naši sadašnji specijalizanti i mladi specijalisti su u diskriminirajućem položaju u odnosu na kolege koji su promjenom Pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medicine iz srpnja 2016. dobili značajno povoljnije ugovore.
Naš prijedlog ispred Društva bio je da se odredbama Nacrta prijedloga Pravilnika utvrdi, ako već ne obveza, onda barem mogućnost da se specijalizantima odnosno specijalistima ponudi sklapanje izmijenjenog ugovora o međusobnim pravima i obvezama, kako bi se smanjile prekomjerne obveze liječnika koje proizlaze iz važećih ugovora o međusobnim pravima i obvezama sklopljenih s pojedinim zdravstvenim ustanovama.
Isto tako Pravilnikom nije razrađena opcija vezana uz nadoknadu troškova specijalističkog usavršavanja u slučaju da liječnik nakon završene specijalizacije odluči raditi koncesiji na istom području za iste osiguranike. Pravilnikom ponovo nije dotaknuta dosadašnja praksa da se u ugovore o specijalističkom usavršavanju dodaju obvezujuće financijske stavke mimo Pravilnika te smo stava da ugovor ne smije sadržavati nikakve dodatne financijske obveze za specijalizanta mimo onih propisanih Pravilnikom.
Nadamo se da će u novom Pravilniku biti implementiran barem dio prijedloga koje smo iznijeli kao stručno društvo Hrvatskog liječničkog zbora i da će na pravedan način zaštiti interese naših kolega.
Osim toga očekujemo da Pravilnik postane temelj obnove projekta specijalističkog usavršavanja iz obiteljske medicine i izobrazbu novih specijalista kojih kronično nedostaje u sustavu, a koji su temelj održivog zdravstvenog sustava.
Dragan Soldo, dr.med.
Predsjednik Hrvatskog društva obiteljskih doktora – HLZ-a