edu.lom.hr
Treba li cjepivo protiv pneumokoka biti obavezno?
Pneumokok jest prvi infektivni uzročnik smrtnosti u populaciji, prvenstveno zbog udjela u etiologiji upala pluća u starije populacije. Osim toga, na 100.000 opće populacije godišnje uzrokuje oko 30 slučajeva po život opasne invazivne bakterijemične bolesti koja najviše pogađa djecu mlađu od 2 godine i odrasle starije od 65 godina.
Najčešći je uzročnik gnojnog rinofaringitisa, sinuitisa i rinosinuitisa te upale srednjeg uha. To su bolesti koje osobito često pogađaju djecu u predškolskim ustanovama poput jaslica i vrtića. Međutim, u određenom broju slučajeva pneumokok uzrokuje daleko opasnije bolesti: bakterijemiju, pneumokoknu upalu pluća, gnojni meningitis i septički artritis.
Procjenjuje se da godišnje od teškog oblika bolesti uzrokovane pneumokokom u Hrvatskoj oboli stotinjak djece mlađe od dvije godine. Jedno umre.
Hrvatska je, uz Rumunjsku i Estoniju, jedina zemlja Europske unije koja u kalendaru obveznog cjepljenja nema cjepivo protiv pneumokoka.
Vrste cjepiva
Protiv invazivnih pneumokoknih bolest moguća je zaštita cijepljenjem. Danas raspolažemo 7-valetnim konjungiranim pneumokoknim cjepivom (Prevenar) i 23-valentnim polisaharidnim pneumokoknim cjepivom (Pneumo 23), obima uredno registriranima u Hrvatskoj, ali izvan programa obvezatnog univerzalnog cijepljenja. Razlika je u tome što konjungirano cjepivo sadrži polisaharidne antigene 7 najčešćih invazivnih sojeva, vezane za proteinski nosač, koji ih čini prepoznatljivijima imunom sustavu djeteta ispod 2 godine, te se koristi za imunizaciju djece mlađe od 2 godine. Za starije se koristi Pneumo 23.
Riječ je o cjepivu koje imaju sposobnost brisanja kliconoštva i prenošenja agresivnih sojeva bakterije s djece na starije ljude, koji često umiru upravo od bakterijskih komplikacija.
Tko se u Hrvatskoj cijepi na teret HZZO-a?
Na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) u Hrvatskoj se protiv pneumokoka mogu sada cijepiti samo djeca rođena s težim srčanim anomalijama i starije dobne skupine oboljelih od dijabetesa, srčanih i kroničnih plućnih bolesti. Ostali cjepivo plaćaju u prosjeku između 300 i 400 kuna.
Nakon što su, prije više od 10-tak godina, razvijenije europske zemlje uvrstile pneumokok u kalendar cjepljenja, možda je došlo vrijeme da to prepozna i hrvatska zdravstvena administracija, usprkos sve više prisutnom antivakcinacijskom trendu.
Izvor: HRT