edu.lom.hr
Periferna vaskularna bolest - etiologija, pregled i diferencijalna dijagnoza
Prevalencija periferne vaskularne bolesti (PVD) je od 3 do 10%. Taj raspon raste na 15 do 20% s dobi pacijenta.
Očekuje se da će:
- 9% pacijenata, koji su bili asimptomatični kod dijagnoze bolesti, u roku od 5 godina razviti simptome intermitentnih klaudikacija
- da će 40-60% pacijenata uz PVD imati i druge poremećaje koronarne i/ili cerebralne cirkulacije
- da će 20-30% pacijenata s intermitentnim klaudikacijama preminuti u roku od 5 godina, najviše zbog kardiovaskularnih događaja
Zato je glavni cilj liječenja bolesti perifernih arterija snižavanje kardiovaskularnog rizika kod pojedinca.
Etiologija
PVD je okluzivna bolest velikih perifernih arterija, posebno nogu, u koju ne spadaju koronarne i intrakranijalne arterije. Povezana je sa sniženim indeksom (≤ 0,90) brahijalnog tlaka u skočnom zglobu u mirovanju, koji je jasni pokazatelj značajne hemodinamske stenoze. Opći čimbenici rizika za razvoj bolesti perifernih arterija uključuju dob, dijabetes, pušenje, pretilost, i hipertenziju, dok specifični čimbenici rizika uključuju rasu, kronične bolesti bubrega i hiperkoagulabilna stanja pacijenta. je prvenstveno uzrokovana aterosklerozom i rezultira bilo akutnom ili kroničnom ishemije ekstremiteta. Potonje stanje se predstavlja kao intermitentna klaudikacija, koja je definirana kao bol u nožnim mišićima prilikom gibanja.
Klasifikacija bolesti perifernih arterija
Periferna vaskularna bolest može se kategorizirati pomoću Fontaine ili Rutherford klasifikacijskih sustava. Svaki sustav čini spektar od nikakvih simptoma do velikog gubitka tkiva.Sustavi se mogu koristiti u dijagnozi, ali i za procjenu napredovanja ili poboljšanje simptoma.
Najčešći simptomi
Najčešći simptom s kojim se pacijenti javljaju su intermitentne klaudikacije u listovima.
Mjesto boli predstavlja anatomski smještaj bolesti. Pacijenti mogu imati slab ili nepalpabilan femoralni puls. Erektilna disfunkcija se također može pojaviti kao simptom.
Pacijenti se često žale na umor mišića, bol, ili na grčeve.
Pregled
Klinički pregled treba se sastojati od pregleda vaskulature koja uključuje trbušnu palpaciju za aneurizme aorte. Posebno pregledati pacijentove donje ekstremitete tražeći naznake ulkusa, gangrene, znakove alopecija, suhe kože i atrofije mišića.
Diferencijalna dijagnoza
Klaudikacije treba razlikovati od boli u nogama koja se javlja kao rezultat ne-vaskularnih uzroka. Diferencijalna dijagnoza intermitentnih klaudikacija uključuje kompresiju korijena živca,sindrom odjeljka, venske klaudikacije i spinalnu stenozu.
Stvarna hromost počinje nakon određenog vremena hodanja te prestaje nakon nekoliko minuta odmora. Nasuprot tome, bol od živaca sraza posljedica spinalne stenoze, na primjer, ne riješi nakon odmora i možda čak i pogoršati nakon dugog razdoblja stoji ili sjedi.