edu.lom.hr

Bezglutenska prehrana je jedini lijek za celijakiju, a pacijenti oboljeli od ove bolesti moraju je provoditi cijeloga života. Međutim, bezglutenska prehrana se često uvodi samoinicijativno od strane pacijenata ili na preporuku od strane nemedicinskih/medicinskih stručnjaka i onda kada još nije adekvatno istražena mogućnost celijakije. Pacijente koji osjećaju poboljšanje gastrointestinalnih i drugih simptoma na bezglutenskoj prehrani, a kod kojih su prethodno celijakija i IgE posredovana alergija na pšenicu isključene, svrstava se u skupinu “necelijakične preosjetljivosti na gluten”. 

Unatoč tome što ovi pacijenti često navode značajno poboljšanje simptoma na bezglutenskoj prehrani, klinička istraživanja još nisu potvrdila je li gluten pravi ‘zločinac’ u ovoj priči. Moguće je da su druge tvari kao što su određeni ugljikohidrati ili proteini iz pšenice odgovorni za simptome kod ovih pacijenata. S obzirom da pravi mehanizam bolesti još nije razjašnjen, još se raspravlja o njenoj učestalosti, ali i adekvatnom nazivlju za ovo stanje. Za postavljanje dijagnoze necelijakične preosjetljivosti na gluten grupa stručnjaka predložila je tzv. Salerno kriterije, a u dijagnostičkom postupku odgovori pacijenata se procjenjuju za vrijeme uvedene bezglutenske prehrane te zatim za vrijeme ponovnog opterećenja glutenom – koje uključuje i razdoblje uzimanja placeba.

Prije uvođenja bezglutenske prehrane kod simptomatskih pacijenata bitno je istražiti ima li pacijent celijakiju te je bitno naglasiti da je za adekvatno testiranje potrebno da pacijent jede prehranu s glutenom. Ako je bezglutenska prehrana uvedena samoinicijativno te pacijent odbija prelazak na glutensku prehranu za vrijeme testiranja, treba mu objasniti kako će dijagnostički postupak biti otežan te je moguće da neće dati pouzdane rezultate. Moguće je u takvim slučajevima učiniti HLA DQ2/DQ8 testiranje kako bi se negativni pacijenti isključili iz daljnjeg dijagnostičkog postupka. 

Unatoč općoj popularnosti, bezglutensku prehranu ne treba uvoditi olako iz nekoliko razloga. Ovakav tip prehrane, ako se adekvatno provodi, vrlo je iscrpljujuć te traži opsežne promjene svakodnevnog funkcioniranja ne samo za pacijenta već i za cijelu obitelj. Osim toga, bezglutenska prehrana je siromašna vlaknima, a može dovesti i do manjka nekih mikronutrijenata i minerala kao što su vitamin D, vitamin B12, folati, željezo, cink, magnezij i kalcij. Pacijenti se u bezglutenskoj prehrani snažno fokusiraju na izbjegavanje glutena što može dovesti do slabijeg obraćanja pažnje na nutricionističku vrijednost obroka pa su obroci viših glikemijskih indeksa i većeg udjela masti. Iz svega navedenog, potrebno je da su pacijenti na bezglutenskoj prehrani pravilno educirani o tome kako ju provoditi, a svakako treba pratiti i eventualno nadoknaditi manjak nutrijenata. 

Većina industrijski proizvedene hrane sadrži nedozvoljene sastojke u bezglutenskoj prehrani te je potrebno pažljivo čitati etikete na proizvodima. Za vrijeme pripreme hrane potrebno je obratiti pozornost na moguću kontaminaciju bezglutenske hrane nedozvoljenim sastojcima putem kuhinjskih pomagala, površina i kuhala. S obzirom da je ovakav način prehrane vrlo zahtjevan te je teško uskladiti adekvatni kalorijski i nutritivni unos hrane bez glutena sa svakodnevnim obavezama, pacijenti mogu imati velike koristi od uključivanja u rad grupa potpore bolesnika koji boluju od iste bolesti. 

IZVORI

• World Gastroenterology Organisation. World Gastroenterology Organisation Global Guidelines – Celiac disease. Dostupno na URL: http://www.worldgastroenterology.org/guidelines/global-guidelines/celiac-disease/celiac-disease-english Pristupljeno 01.08.2017

• Catassi C, Elli L, Bonaz B, et al. Diagnosis of Non-Celiac Gluten Sensitivity (NCGS): The Salerno Experts’ Criteria. Nutrients. 2015;7(6):4966-4977. 
  
  
• Vici G, Belli L, Biondi M, Polzonetti V. Gluten free diet and nutrient deficiencies: A review. Clin Nutr. 2016;35(6):1236-41.