Postavljanje dijagnoze atopijskog dermatitisa

 
 
Slika Glavni Urednik
Postavljanje dijagnoze atopijskog dermatitisa
napisao/la Glavni Urednik - Petak, 27 Listopad 2017, 13:18
 


Atopijski dermatitis je kronična upalna bolest kože karakterizirana izraženim svrbežom, suhoćom kože i ekcematoidnim promjenama tipičnog izgleda i lokalizacije različite u različitoj životnoj dobi. Iako je ova bolest puno češća u dječjoj dobi, može se javiti bilo kada, a procjenjuje se da je prevalencija u Europi oko 20%.

Kriteriji za dijagnosticiranje atopijskog dermatitisa utvrđeni su 1980. godine i uz neke modifikacije zadržali su se i danas (kriteriji prema Hanifinu i Rajki):

NUŽNO PRISUTNE ZNAČAJKE:

  • Svrbež
  • Ekcem (akutni, subakutni, kronični):
    • Tipična morfologija i uzorak pojavljivanja specifičan za dob*
    • Anamneza kroničnog tijeka ili relapsa

*Uzorci pojavljivanja uključuju:

1. Zahvaćanje lica, vrata i ekstenzornih strana kod dojenčadi i djece

2. Trenutne ili prijašnje fleksorne lezije u bilo kojoj dobnoj skupini

3. Pošteda prepona i aksilarnih regija


VAŽNE ZNAČAJKE; vidljive u većini slučajeva, dodaju na snazi dijagnoze:

  • Početak bolesti u ranoj dobi
  • Atopija
    • U osobnoj ili obiteljskoj anamnezi
    • IgE reaktivnost
  • Suhoća kože


POVEZANE ZNAČAJKE; podupiru dijagnozu atopijskog dermatitisa ali su nedovoljno specifične:

  • Atipične vaskularne reakcije (npr. blijedilo lica, bijeli dermografizam i dr.)
  • Keratosis pilaris/pityriasis alba/hiperlinearni dlanovi/ihtioza
  • Očne/periorbitalne promjene
  • Druge regionalne promjene (npr. perioralne promjene, periaurikularne lezije itd)
  • Perifolikularne akcentuacije/lihenifikacije/pruriginozne lezije


UVJETI ISKLJUČENJA; za postavljanje dijagnoze atopijskog dermatitisa moraju biti isključena stanja:

  • Svrab
  • Seboroični dermatitis
  • Kontaktni dermatitis (iritirajući ili alergijski)
  • Ihtioze
  • Kožni T - stanični limfom
  • Psorijaza
  • Fotoosjetljive dermatoze
  • Imunodeficijencije
  • Eritrodermija drugih uzroka


Dijagnoza se temelji na kliničkoj slici, a ne postoji biomarker koji bi potvrdio dijagnozu. Eozinofilija u krvnoj slici i povišena vrijednost IgE govore u prilog atopiji. Pri sumnji na alergiju (ako se klinička slika ne poboljšava unatoč pravilno primjenjenoj terapiji) provodi se alergološko testiranje ili in vitro testovi za dokazivanje specifičnih IgE i IgG protutijela (RAST I ELISA). Biopsijom kožnih promjena dobije se nespecifičan nalaz.


Tijek bolesti obilježen je fazama remisije (najčešće ljeti) i fazama egzacerbacije (jesen, zima, proljeće). Iako kod velikog broja pacijenata dolazi do potpune remisije do adolescencije, može doći do recidiva u odrasloj dobi. Procjenjuje se da je učestalost atopijskog dermatitisa u odraslih 0.9%, a rijetko se može prvi puta javiti upravo u odrasloj dobi.


S obzirom na značajnu prevalenciju ove bolesti koja se može javiti bilo kada, ali i velik utjecaj na kvalitetu života pacijenata, važno je da obiteljski liječnici budu upoznati s karakteristikama atopijskog dermatitisa kako bi se pravovremeno postavila dijagnoza i započelo liječenje.


IZVORI:

1. Čavka V, Bušić D. Atopijski dermatitis – bolest djece i odraslih. U: Soldo D, urednik. Zbornik radova. Sedamnaesti kongres Hrvatskog društva obiteljskih doktora Hrvatskoga liječničkog zbora. Opatija, 2017. /Zagreb/: Hrvatsko društvo obiteljskih doktora Hrvatskoga liječničkog zbora; 2017. Str.123-135.


2. Eichenfield LF, Tom WL, Chamlin SL, et al. Guidelines of care for the management of atopic dermatitis: Part 1: Diagnosis and Assessment of Atopic Dermatitis. J Am Acad Dermatol. 2014;70(2):338-351.