edu.lom.hr

Dolaskom toplijih mjeseci pred nama je sezona češćih boravaka u prirodi pa samim time i uboda različitih kukaca, uključujući i krpelje. 

Od svih uboda insekata, najviše se spominje krpelj kao potencijalno opasan, no međutim statistika i ne ide baš u prilog tome. Prema zdravstveno-statističkom ljetopisu za 2018.godinu, u Hrvatskoj je bilo 820 dijagnosticiranih Lyme borelioza i samo 24 slučajeva krpeljnog meningoencefalitisa - dvije najčešće bolesti koje krpelj kao vektor može prenijeti, s tim da su krpelji deset puta češće zaraženi bakterijom Borrelia burgdorferi, nego virusom krpeljnog meningoencefalitisa.

Ono što se najčešće dogodi ugrizom krpelja je toksična lokalna reakcija koja se povuče kroz par dana. Iznimno, u osjetljivijih pojedinaca može doći i do blaže alergijske reakcije koja sama po sebi nije specifična na ugrize kukaca.

Sam ugriz krpelja je većinom bezopasan, a na mjestu ugriza može se pojaviti manje crvenilo i oteklina koja potraje nekoliko dana uz blaže izražen svrbež. Ova promjena nije posljedica infekcije, već iritativnog djelovanja stranih tvari koje se ugrizom krpelja unesu u kožu.

Nakon uboda krpelja najvažnije je krpelja odstraniti sa kože i upozoriti pacijenta na koje znakove treba obratiti pažnju u sljedećih mjesec dana od uboda, u smjeru kožnih promjena i crvenila na koži ako govorimo o Lajmskoj bolesti.

Krpelja treba izvaditi cijelog, zajedno s rilcem (hipostomom) kojim se drži za kožu. Na njega ne treba nanositi nikakva sredstva (premazivati uljem, petrolejom, lakom za nokte i sl.), jer uzrokuje grčenje krpelja te pojačano izlučivanje sline, a to može dovesti do ubacivanja veće količine virusa i bakterija u tijelo ako je krpelj inficiran.

PROFILAKTIČKA PRIMJENA ANTIBIOTIKA

Karakteričstična kožna promjena specifična za Lajmsku bolest (eritema migrans- EM) pojavljuje se u otprilike 80% pacijenata zaraženih s Borelia burgdorferi. Ukoliko se Lajmska bolest liječi u ranoj fazi , dolazi do kompletnog povlačenja svih simptoma u 90% pacijenata. Radi ovih brojčanih podataka postoji bojazan da će kod određenog  broja zaraženih pacijenata sa subkliničkim tokom bolesti doći do razvoja većih posljedica kasnije jer neće biti pravovremeno liječeni. Iz tog razloga Američko društvo infektologa preporuča profilaktičku primjenu doksiciklina nakon uboda kod sljedećih pacijenata: kod kojih postoji visoka sumnja da se radi o I. Scapularis - 'jelenji krpelj' koji je najčešći prijenosnik Lajmske bolesti, kod onih kod kojih je krpelj bio na koži duže od 36 sati, kod pacijenata kod kojih bi profilaksa započela 72 sata nakon vađenja i kod kojih se po epidemiološkim analizama radi o području na kojem je više od 20% krpelja zaraženo borelijom. Tada ima smisla profilaktički dati doksiciklin u dozi od 200mg jednokratno, odnosno 4.4mg/kg kod djece, isključujući djecu mlađu od 12 godina, trudnice i dojilje.

SEROLOŠKA TESTIRANJA

Serološka testiranja na boreliju u početnim fazama bolesti ili nakon liječenja, a pogotovo ne kao skrining za izložene se ne preporučuje zbog nepouzdanosti. Pacijenti u fazi EM često budu seronegativni, a negativan nalaz serologije ne isključuje bolest. Ipak, serologija ima svoje mjesto kod atipičnih kliničkih slika, nejasnih simptoma i u kasnijim fazama bolesti.

https://www.hzjz.hr/hrvatski-zdravstveno-statisticki-ljetopis/hrvatski-zdravstveno-statisticki-ljetopis-za-2018-tablicni-podaci/

https://www.uptodate.com/contents/evaluation-of-a-tick-bite-for-possible-lyme-disease?csi=493ab98e-c04a-4ef2-8a3b-56b692d83e60&source=contentShare 

https://www.nice.org.uk/guidance/ng95/chapter/Recommendations#management